- Franje Ra�?kog 1, 71 000, Sarajevo
- +387 33 253 161
Amir Duranović
University of Sarajevo, Faculty of Philosophy, History, Faculty Member
- University of Sarajevo, Filozofski Fakultet, Odsjek za historiju, Department Memberadd
Gavrilo Princip je prošao put od "zlo�?inca" pa "heroja" do "celebrity li�?nosti" Dana 28. 06. 1914. godine Gavrilo Princip izvršio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda. O samom događaju, njegovim u�?esnicima... more
Gavrilo Princip je prošao put od "zlo�?inca" pa "heroja" do "celebrity li�?nosti" Dana 28. 06. 1914. godine Gavrilo Princip izvršio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda. O samom događaju, njegovim u�?esnicima i razli�?itim percepcijama istog, razgovarali smo sa profesorom na Filozofskom fakultetu u Sarajevu doc. dr. Amirom Duranovićem. Intelektualno: Ono što većina zna jeste da je 28. juna 1914. godine Gavrilo Princip u Sarajevu ubio austrougarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Međutim, koji je motiv kod Gavrila Principa za jedan ovakav �?in, šta ga je to potaklo da izvrši ubistvo ? Da li možemo tražiti poveznicu sa ovim događajem u njegovom najranijem periodu života ? Duranović: Motivi su višestruki i višedimenzionalni. Kontekst, uži i širi, odlu�?ujuće je djelovao na ideološko i društveno stasavanje mladog Principa. "Ideja oslobođenja" kako je govorio sam Princip, bila je jedna od pokreta�?kih snaga i motiva za njegovo djelovanje. Tu, dakako, treba imati na umu da je pojam "oslobođenja" i "slobode" uvijek moguće tuma�?iti iz barem dvije perspektive, koje u ovom slu�?aju, imaju veoma zna�?ajnu poziciju u razumijevanju ukupnosti samoga događaja, ali i svega vezanog uz narativ(e) o ovom dijelu prošlosti. U historiografiji i publicistici jeste bilo pokušaja da se �?in atentata poveže s njegovim najranijim periodom života, njegovim seoskim i socijalnim porijeklom, ali to je samo dio pri�?e. Pri navedenom treba propitati i šta bi u njegovom slu�?aju bio "najraniji period života" budući da je kao atentator, kasnije i osuđenik, bio zapravo veoma mlad �?ovjek. A to dalje zna�?i da bi vrijedilo revalorizirati i iznova kriti�?ki �?itati to koliko su njegovi stavovi "stvarno njegovi", koliko su "racionalni" i koliko su "valjano promišljeni". Intelektualno: Da li je sarajevski atentat povod ili uzrok Prvom svjetskom ratu ? Duranović: Uz atentat se uvijek, u historiografiji, publicistici i udžbenicima jasno naglašavalo da se radi o "povodu", a da su uzroci bili mnogo dublji, složeniji i da nisu bio nužno vezani za Bosnu i Hercegovinu ili region, iako su i Bosna i Heregovina i cijeli regionalni kontekst po�?etka 20. stoljeća bili dio mnogo složenije slike i generalno gledano, dio su velike konstelacije odnosa koje bismo mogli navesti na listi uzroka Prvome svjetskom ratu. Takvo je tuma�?enje uglavnom zadržano i danas, s tim što valja imati na umu kako povod i za ovaj razgovor, na primjer, ne biste mogli realizirati na nekom drugom mjestu u svijetu, kao što je to slu�?aj u našem kontekstu. Drugim rije�?ima kazano, baš u ovoj "jubilarnoj godini" negdje drugdje bi se fokus javnosti zasigurno iskazao usmjeravanjem na druge teme iz prošlosti...
Research Interests:
Kada se tokom novembra mjeseca pokrenu akademske, ali i šire društvene rasprave o pojedinim aspektima bosanskohercegova�?ke historije iz Drugog svjetskog rata s posebnim fokusom na zasjedanje Zemaljskog antifašisti�?kog vijeća narodnog... more
Kada se tokom novembra mjeseca pokrenu akademske, ali i šire društvene rasprave o pojedinim aspektima bosanskohercegova�?ke historije iz Drugog svjetskog rata s posebnim fokusom na zasjedanje Zemaljskog antifašisti�?kog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) u Mrkonjić Gradu 25/26. novembra 1943, uvijek se tokom diskusija poneko prisjeti austrijskog histori�?ara Michaela Mitterauera i njegove knjige Milenijumi i druge jubilarne godine: zašto proslavljamo historiju?, ako ni zbog �?ega drugog, a ono zbog jednog zna�?ajnog segmenta u kojem Mitterauer govori o mogućoj " korektivnoj ulozi historiografije " u procesu " obilježavanja historije ". Mitterauer naime, obrazlažući svoje teze o odnosu savremenih društava prema prošlosti, ukazuje na to kako savremeni društveni odnosi prema prošlosti postaju veoma zna�?ajan " instrumentarij formiranja identiteta " a potom dalje razvija svoju tezu govoreći o tri dimenzije odnosa prema prošlosti. U prvom redu Mitterauer polazi od analize porijekla i razvojnog puta formi pomoću kojih se " slavi historija " , potom ukazuje na svojevrsnu " opsjednutost komemoracijama " da bi na kraju ukazao i na moguću " korektivnu ulogu historiografije " u navedenom procesu. Za ovu priliku, vrijedno bi bilo naglasiti kako je svaka od navedenih faza primjetna u savremenim bosanskohercegova�?kim diskusijama o ZAVNOBiH-u, bez obzira s koje istraživa�?ke ili idejne pozicije prilazili ovom pitanju, bilo da se o njemu tokom diskusija sagovornici slažu u stavovima ili ne, odnosno, da li zagovaraju " slavljenje historije " s �?ime se mnogi histori�?ari neće složiti jer takvo što previše podsjeća na (politi�?ku) instrumentalizaciju njihove profesije ili, pak, da prizivaju u pomoć " korektivnu ulogu historiografije " što bi, ipak, bila mnogo poželjnija dijaloška pozicija.
Research Interests:
Duranović za Al Jazeeru govori o motivima smjene tadašnjeg potpredsjednika SFR Jugoslavije i posljedicama u politi�?kom životu bivše države. Snažan eho brionski knjiga je histori�?ara Amira Duranovića, u kojoj autor opisuje motive i tok... more
Duranović za Al Jazeeru govori o motivima smjene tadašnjeg potpredsjednika SFR Jugoslavije i posljedicama u politi�?kom životu bivše države. Snažan eho brionski knjiga je histori�?ara Amira Duranovića, u kojoj autor opisuje motive i tok plenumske sjednice koja je promijenila tok jugoslavenskog shvatanja komunizma i snažno potakla reforme Saveza komunista Jugoslavije. Brionskim plenumom (1966) dat je legitimitet težnjama koje su tražile promjene državnog uređenja i shvatanja komunizma, s naglaskom na odjecima koje je sjednica proizvela u svakodnevnom politi�?kom životu zemlje. Kao klju�?na li�?nost svih brionskih diskusija i rasprava pojavljuje se potpredsjednik SFR Jugoslavije Aleksandar Ranković, �?ija će smjena, fakti�?ki i simboli�?ki, biti prekretnica u borbi između "konzervativne" i "liberalne" struje unutar Saveza komunista. S "padom" Rankovića otvaraju se i postaju vidljivi procesi koji su za cilj imali reformu jugoslavenskog društva i politi�?ke zajednice. U knjizi se, osim toga, opisuju ne samo procesi koji su pokrenuti Rankovićevom smjenom nego i atmosfera koja je vladala unutar jugoslavenskog društva, koje je podržalo smjenu moćnog potpredsjednika i nastojanje predsjednika Josipa Broza Tita da se odustane od centralisti�?kog koncepta uređenja Jugoslavije. Tim reformama društvo se otvorilo prema idejama pluralisti�?kog i federalisti�?kog državnog uređenja. U razgovoru za Al Jazeeru Duranović govori o motivima Rankovićeve smjene i posljedicama koje je smjena imala na jugoslavensko društvo i ustroj Saveza komunista isti�?ući kako njegovo historiografsko istraživanje nastoji osvijetliti događaje koji su se dešavali prije, tokom i nakon Brionskog plenuma iz više aspekata. Po Duranovićevom mišljenju, Brionski plenum imao je snažan odjek u tadašnjoj jugoslavenskoj javnosti, a aktualnost knjige ogleda se najviše u potrebi da se na pravi na�?in razumije historija zemlje u 1960-ima.
Research Interests:
Prvi svjetski rat je izmijenio politi�?ku i društveno-ekonomsku kartu Evrope i svijeta, njegovo okon�?anje je kraj jedne velike epohe i po�?etak druge. Obilježavanje stote godišnjice od završetka Prvog svjetskog rata, sedamdeset pet godina... more
Prvi svjetski rat je izmijenio politi�?ku i društveno-ekonomsku kartu Evrope i svijeta, njegovo okon�?anje je kraj jedne velike epohe i po�?etak druge. Obilježavanje stote godišnjice od završetka Prvog svjetskog rata, sedamdeset pet godina od obnavljanja državnosti Bosne i Hercegovine, te stotinu godina od osnivanja Jugoslavije bili su povod za razgovor sa doc. dr. Amirom Duranovićem, profesorom na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na Odsjeku za historiju i voditeljom Centra za historijska istraživanja pri ovom fakultetu. Duranović za Al Jazeeru govori i o raspadu nekada velikih carstava, stanju u Bosni i Hercegovini u toku 1918. godine, te sli�?nim temama.
Research Interests:
Im Jahr 2014 wurde die gesellschaftliche Debatte in Bosnien und Herzegowina überwiegend vom 100. Jahrestag des Attentats von Sarajewo bestimmt. Ein Überblick über den Forschungsstand der bosnischen Geschichtswissenschaft und die... more
Im Jahr 2014 wurde die gesellschaftliche Debatte in Bosnien und Herzegowina überwiegend vom 100. Jahrestag des Attentats von Sarajewo bestimmt. Ein Überblick über den Forschungsstand der bosnischen Geschichtswissenschaft und die Veranstaltungen im Land.
Research Interests:
Komentar o Oslobođenju povodom jubilarnog broja.
Research Interests:
This paper discusses three major political biographies published recently in Bosnia and Herzegovina about Mehmed Spaho, Džemal Bijedić and Alija Izetbegović. Author analyses their methodological approaches, sources, narratives and impact... more
This paper discusses three major political biographies published recently in Bosnia and Herzegovina about Mehmed Spaho, Džemal Bijedić and Alija Izetbegović. Author analyses their methodological approaches, sources, narratives and impact by combining his own views with critiques published in Bosnia and Herzegovina and abroad. By such an approach author offers latest insight into modern Bosnian historiography.
Research Interests:
This paper discusses present day History education in Bosnia and Herzegovina with a special emphasis on relations between education programmes, including subjects and courses and development of Archival science in Bosnia and Herzegovina.... more
This paper discusses present day History education in Bosnia and Herzegovina with a special emphasis on relations between education programmes, including subjects and courses and development of Archival science in Bosnia and Herzegovina. Namely, it is widely claimed that no professional historian can be educated without work or research traineeship in the archives. Author has conducted a short research on present day situation at universities in Bosnia and Herzegovina to discuss such a claim.
Research Interests:
This paper offers a brief historical overview of the key changes in the organizational structure of the Islamic community in Bosnia and Herzegovina, primarily due to frequent changes in the state-legal framework and shifts of different... more
This paper offers a brief historical overview of the key changes in the organizational structure of the Islamic community in Bosnia and Herzegovina, primarily due to frequent changes in the state-legal framework and shifts of different ideologies in the 20th century, with a special focus on so called “Austrian Heritage“. Paper is mainly based on the original archival materials and offers a more detailed view of the approach and method by which „Austrian Heritage“ was deleted from key organizational acts of the Islamic Community during the late 1950s.
Research Interests: History, Balkan Studies, Balkan History, Bosnia, Yugoslavia, and 10 moreBalkan Politics, Yugoslavia (History), Bosnia and Herzegovina, Bosnian History, History of Bosnia and Herzegovina, Austro-Hungarian History, Bosnia and Islam, Jugoslavija, Austro-Hungarian rule in Bosnia and Herzegovina, and Bosna I Hercegovina
Research Interests:
Research Interests:
Rad predstavlja kriti�?ki osvrt na knjigu Tomislava Išeka o hrvatskom kulturnom društvu "Napredak" te njegovoj ulozi u društvenom životu Hrvata Bosne i Hercegovine od 1918. do 1941. godine.
Research Interests:
Članak je kraći osvrt na konfereciju povodom 15-godišnjice utemeljenja i 30 brojeva Gra�?ani�?kog glasnika s ciljem upoznavanja šire javnosti o pravcima istraživanja lokalne historije u Bosni i Hercegovini
Research Interests:
Tekst je izvještaj o radu tribine Odsjeka za historiju pod nazivom Dijalog �?etvrtkom u devetnaest.
Gra�?anica in 1966: Repercussions of the 4th Meeting of the Central Committee of the League of Communists of Yugoslavia The idea for the presentation of certain information about events in Gra�?anica during 1966, after the 4th meeting of... more
Gra�?anica in 1966: Repercussions
of the 4th Meeting of the Central
Committee of the League of
Communists of Yugoslavia
The idea for the presentation of certain information
about events in Gra�?anica during
1966, after the 4th meeting of the Central
Committee of the League of Communists
of Yugoslavia, emerged during research of
the mentioned episode on the broader area
of Bosnia and Herzegovina. The available
archival sources, even though insufficient
for a complete overview of reactions, events
and repercussions, still offer an opportunity
for the reconstruction of their fundamental
courses. The presented data show how
the repercussions of the Brioni plenum on
the local level had several thematic directions.
The first reactions were followed by
the most significant change on the federal
level, the withdrawal of Aleksandar Ranković
from all functions that he previously
held. Other presented examples confirm the
basic statement from the beginning of the
paper that in the mid 60’s of the 20th century
the Yugoslav society in a wider sense,
i.e. the Bosnian-Herzegovinian society in
a narrower sense, faced a number of political
and economical problems, and the mentioned
examples from Gra�?anica depict one
Yugoslav topic in its micro regional variant.
of the 4th Meeting of the Central
Committee of the League of
Communists of Yugoslavia
The idea for the presentation of certain information
about events in Gra�?anica during
1966, after the 4th meeting of the Central
Committee of the League of Communists
of Yugoslavia, emerged during research of
the mentioned episode on the broader area
of Bosnia and Herzegovina. The available
archival sources, even though insufficient
for a complete overview of reactions, events
and repercussions, still offer an opportunity
for the reconstruction of their fundamental
courses. The presented data show how
the repercussions of the Brioni plenum on
the local level had several thematic directions.
The first reactions were followed by
the most significant change on the federal
level, the withdrawal of Aleksandar Ranković
from all functions that he previously
held. Other presented examples confirm the
basic statement from the beginning of the
paper that in the mid 60’s of the 20th century
the Yugoslav society in a wider sense,
i.e. the Bosnian-Herzegovinian society in
a narrower sense, faced a number of political
and economical problems, and the mentioned
examples from Gra�?anica depict one
Yugoslav topic in its micro regional variant.
Research Interests:
Jugoslawische und insbesondere bosnisch-herzegowinische Arbeitsmigranten in der Bundesrepublik Deutschland waren und sind Thema verschiedener wissenschaftlicher Studien sowohl der deutschsprachigen Südosteuropaforschung als auch zunehmend... more
Jugoslawische und insbesondere bosnisch-herzegowinische Arbeitsmigranten in der Bundesrepublik Deutschland waren und sind Thema verschiedener wissenschaftlicher Studien sowohl der deutschsprachigen Südosteuropaforschung als auch zunehmend der Geschichtswissenschaft im postjugoslawischen Raum. Und doch weist dieser Themenbereich diverse Forschungslücken auf. Zu den Forschungsdesideraten gehört auch die Frage nach dem religiösen Leben der „Gastarbeiter“ aus Bosnien-Herzegowina in der Bundesrepublik in den etwas mehr als zwei Jahrzehnten seit Ende der 1960er Jahre bis zum Zerfall des sozialistischen Jugoslawiens. Der vorliegende Beitrag stellt erste Ergebnisse eines umfangreicheren Forschungsprojektes dar, im Rahmen dessen die bosnisch-herzegowinische Migration in der zweiten Hälfte des 20. Jahrhunderts untersucht wird.
Research Interests:
Research Interests:
Research Interests:
U potencijalnoj historiji bosanskohercegova�?ke historiografije, ako i kada takvo nešto bude napisano, ime Rasima Hurema bit će zabilježeno druga�?ije u odnosu na druge histori�?are, odnosno, neminovno će uz njegovo ime biti istaknuto da se,... more
U potencijalnoj historiji bosanskohercegova�?ke historiografije, ako i kada takvo nešto bude napisano, ime Rasima Hurema bit će zabilježeno druga�?ije u odnosu na druge histori�?are, odnosno, neminovno će uz njegovo ime biti istaknuto da se, kao profesionalni historiograf, među prvima odvažio pojedine teme iz bosanskohercegova�?ke, ali i jugoslavenske historije Drugog svjetskog rata, pitanje krize narodnooslobodila�?kog pokreta naprimjer, obraditi kako i prili�?i histori�?aru profesionalcu – dakle, profesionalno, a druga�?ije od društveno-politi�?ki poželjnog, kakvo je uglavnom bilo predstavljanje Drugog svjetskog rata u vrijeme kada je, sedamdesetih godina 20. stoljeća, Rasim Hurem stasavao u ozbiljnu historiografsku figuru. Ovakva tvrdnja, uz djelimi�?no ushićenje istaknuto u naslovu nisu bez razloga našli svoje mjesto na samome po�?etku ovoga teksta. Naime, nemoguće je razumjeti zna�?aj pojavljivanja ove knjige bez prethodnog razumijevanja mjesta i uloge koju je imala Huremova, isprva nagrađivana, a potom bestidno osporavana knjiga Kriza narodnooslobodila�?kog pokreta u Bosni i Hercegovini krajem 1941. i po�?etkom 1942. godine. S druge strane, u historiografiji kakva je bosanskohercegova�?ka pojavljivanje sintetskog djela o određenom historijskom periodu samo je po sebi vrijedno pažnje budući da nismo baš u prilici susretati se sa sintetskim djelima bilo bosanskohercegova�?ke historije uopće, bilo njenih pojedinih dijelova...
Research Interests:
Prikaz drugog izdanja knjige Džemal Bijedić, Politi�?ka biografija autora Husnije Kamberovića.
Research Interests:
Prikaz knjige Enesa S. Omerovića, Politi�?ko nasilje u Bosni i Hercegovini (1918-1921).
Research Interests:
Informacije o stanju u Sekretarijatu unutrašnjih poslova neposredno nakon Brionskog plenuma.
Research Interests:
Informacije sa terena o odnosima u Savezu komunista BiH nakon Brionskog plenuma 1966. godine.
Research Interests:
Osvrt na historiografiju o Brionskom plenumu 1966. godine.
Research Interests:
Reakcije na Titovo vođenje politike nakon Brionskog plenuma 1966. godine. Pogled odozdo.
Research Interests:
Razvojnu liniju projekta “Historiografija i nacionalizam�? u drugoj godini njegove realizacije željeli smo pokazati na više na�?ina. Dio projektnih aktivnosti tokom 2019. godine bio je usmjeren prema History Festu, dinami�?noj manifestaciji... more
Razvojnu liniju projekta “Historiografija i nacionalizam�? u drugoj godini njegove realizacije željeli smo pokazati na više na�?ina. Dio projektnih aktivnosti tokom 2019. godine bio je usmjeren prema History Festu, dinami�?noj manifestaciji koju već nekoliko godina uspješno osmišljava i vodi Husnija Kamberović. Drugi dio aktivnosti realiziran je uglavnom u istraživa�?koj tišini i miru naših kutaka gdje radimo. Pitanja i probleme o kojima se razgovaralo krajem 2018. godine na panel-diskusiji pod nazivom “Historiografija i nacionalizam�? tokom 2019. godine u�?esnici diskusija pretvorili su u manje ili veće istraživa�?ke radove. Uvidjevši potrebu i drugih perspektiva, u istraživa�?ki tim uklju�?ili smo našeg crnogorskog kolegu Adnana Prekića, koji iako nije u�?estvovao u panel-diskusiji 2018. godine, sada daje vrijedan doprinos svojim radom o crnogorskoj historiografiji. Sve projektne aktivnosti, uklju�?ujući i dvije nove knjige ove godine, ne bi bilo moguće realizirati bez podrške Fondacije Heinrich Bӧll – Bosna i Hercegovina, Albanija, Sjeverna Makedonija.
Zato rije�?i zahvalnosti idu Husniji Kamberoviću, predsjedniku Udruženja za modernu historiju (UMHIS), �?ijih je programskih sadržaja ovaj projekt jedan dio, Marion Kraske i Ameli Sejmenović Burić iz Fondacije Heinrich Bӧll u Sarajevu, jer se raduju našem radu i uspjehu, te svim mojim dragim kolegicama i kolegama koji su svojim radom omogućili nastanak i ove knjige. To su autori tekstova Branimir Janković, Adnan Prekić, Milivoj Bešlin, Ruža Fotiadis, Petar Todorov i Husnija Kamberović, koji su svojim autorskim prilozima omogućili realizaciju ideje koju sam nekoliko posljednjih godina razvijao u razgovorima s kolegom i prijateljem �?iji je doprinos realizaciji projekta u cjelini zaista veliki, a to je Enes Omerović, koji je zajedno s Verom Katz također doprinio okon�?anju i ovog projekta. Potpunosti pripreme i realizacije ove knjige svoj doprinos dali su Mirela Omerović profesionalnom lekturom, kao i kolega Halid Bulić – onda kada je zaista trebalo, Selma �?uliman prijevodima rezimea na engleski jezik, Melisa Forić podrškom u završnoj fazi pripreme knjige za štampu. Asim Bilić je i ovu knjigu pripremao jednako vrijedno kao i prethodne, iako smo u ovoj godini, slijedeći odnose u jugoisto�?noj Evropi, aplicirali novi logo Fondacije Heinrich Bӧll, jer je (Bivša Jugoslavenska) Republika Makedonija postala Republika Sjeverna Makedonija, a i to je pitanje tretirano sadržajem ove knjige.
Uz već iskazane rije�?i zahvalnosti, posebnu zahvalnost svi mi zajedno dugujemo onima �?ija se imena uglavnom ne nalaze u ovoj knjizi, ali koji su strpljenjem i razumijevanjem omogućavali mir da bi preuzete obaveze bile dovedene do kraja. Zato u ime svih nas, aktivnih u�?esnika u realizaciji projekta, posebno zahvaljujem �?lanovima naših porodica. Bez njih bi sve ovo bilo druga�?ije i teže, ali samo uz njihovu podršku ima smisla.
Zato rije�?i zahvalnosti idu Husniji Kamberoviću, predsjedniku Udruženja za modernu historiju (UMHIS), �?ijih je programskih sadržaja ovaj projekt jedan dio, Marion Kraske i Ameli Sejmenović Burić iz Fondacije Heinrich Bӧll u Sarajevu, jer se raduju našem radu i uspjehu, te svim mojim dragim kolegicama i kolegama koji su svojim radom omogućili nastanak i ove knjige. To su autori tekstova Branimir Janković, Adnan Prekić, Milivoj Bešlin, Ruža Fotiadis, Petar Todorov i Husnija Kamberović, koji su svojim autorskim prilozima omogućili realizaciju ideje koju sam nekoliko posljednjih godina razvijao u razgovorima s kolegom i prijateljem �?iji je doprinos realizaciji projekta u cjelini zaista veliki, a to je Enes Omerović, koji je zajedno s Verom Katz također doprinio okon�?anju i ovog projekta. Potpunosti pripreme i realizacije ove knjige svoj doprinos dali su Mirela Omerović profesionalnom lekturom, kao i kolega Halid Bulić – onda kada je zaista trebalo, Selma �?uliman prijevodima rezimea na engleski jezik, Melisa Forić podrškom u završnoj fazi pripreme knjige za štampu. Asim Bilić je i ovu knjigu pripremao jednako vrijedno kao i prethodne, iako smo u ovoj godini, slijedeći odnose u jugoisto�?noj Evropi, aplicirali novi logo Fondacije Heinrich Bӧll, jer je (Bivša Jugoslavenska) Republika Makedonija postala Republika Sjeverna Makedonija, a i to je pitanje tretirano sadržajem ove knjige.
Uz već iskazane rije�?i zahvalnosti, posebnu zahvalnost svi mi zajedno dugujemo onima �?ija se imena uglavnom ne nalaze u ovoj knjizi, ali koji su strpljenjem i razumijevanjem omogućavali mir da bi preuzete obaveze bile dovedene do kraja. Zato u ime svih nas, aktivnih u�?esnika u realizaciji projekta, posebno zahvaljujem �?lanovima naših porodica. Bez njih bi sve ovo bilo druga�?ije i teže, ali samo uz njihovu podršku ima smisla.
Research Interests:
Predgovor Nastavljajući uspješnu saradnju sa kolegicama i kolegama u okviru projekta „Historiografija i nacionalizam“ koji je podržala Fondacija Heinrich Bӧll – Bosna i Hercegovina, Albanija, Sjeverna Makedonija, tokom ove 2019. godine... more
Predgovor
Nastavljajući uspješnu saradnju sa kolegicama i kolegama u okviru projekta „Historiografija i nacionalizam“ koji je podržala Fondacija Heinrich Bӧll – Bosna i Hercegovina, Albanija, Sjeverna Makedonija, tokom ove 2019. godine smo u Udruženju za modernu historiju (UMHIS) pripremali dvije knjige. Prva, koju upravo sada držite u rukama, fokusirana je na nacije i migracije, odnosno nudi tekstove iz savremene bosanskohercegova�?ke historiografije o temama koje autori u ovoj knjizi obrađuju u kontekstu migriranja ljudi i ideja. Smatrali smo opravdanim ponuditi historijsku perspektivu na ranija bosanskohercegova�?ka iskustva migracija cijeneći da time možemo unaprijediti kako historiografiju tako i danas aktuelne diskusije o migracijama ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u znatno širem kontekstu. Kolegice i kolege koji su svojim konkretno konceptualiziranim radovima ukazali na motive, iskustva i na�?ine migriranja prema Bosni i Hercegovini, ali i iz Bosne i Hercegovine, obradili su ona pitanja za koja je u dosadašnjoj bosanskohercegova�?koj historiografiji bilo istraživa�?kog prostora, manje ili više, a ovdje ponuđenim radovima nude mnoštvo novih saznanja, ali i novih perspektiva. Druga knjiga, Ogledi o historiografiji i nacionalizmu u jugoisto�?noj Evropi, fokusirana je na pregled stanja u historiografijama u regionu s fokusom na utjecaj nacionalizma na historiografske trendove.
Kako smo protekle 2018. godine imali veoma pozitivna iskustva u realizaciji projekta, kreiranu atmosferu i pozitivnu energiju smo željeli sa�?uvati i proširiti na još jednu godinu saradnje što smo, duboko vjerujem, i uspjeli. Podrška koju smo u Udruženju za modernu historiju (UMHIS) dobili od profesora Husnije Kamberovića bila je presudna da nastavimo sarađivati sa dragim prijateljima iz Fondacije Heinrich Bӧll na �?emu smo posebno zahvalni. Na putu od pripreme aplikacije za realizaciju projekta pa do završne faze, uz podršku kolege i prijatelja Enesa Omerovića, još jednom želim naglasiti ohrabrenje i podršku naših prijatelja iz Fondacije Heinrich Bӧll. Marion Kraske i Amela Burić Sejmenović bile su spremne saslušati naše dileme i konkretnim prijedlozima pomoći da se dileme otklone.
Posebno sam zahvalan timu saradnica i saradnika, Veri Katz, Amili Kasumović, Husniji Kamberoviću i Enesu Omeroviću jer su svojim vrijednim radom pripremili tekstove u skladu sa projektnim ciljevima i idejom koju smo željeli zajedno prezentirati. Uz autore, dakako, doprinos uobli�?avanju ovog projekta u formi knjige dali su i kolege Edin Radušić i Branimir Janković, �?ija su stru�?na �?itanja i recenzije unaprijedile ponuđene tekstove. Kolegica Mirela Omerović je, sada već poslovi�?no, lekturu obavila korektno i profesionalno, a draga prijateljica Selma �?uliman prijevode sažetaka na engleski jezik. Kolegica Minela Radušić je pratila nastajanje knjige i u�?ila o onim aspektima rada koji će joj u budućnosti biti korisni. Format knjige i dio dizajnerskih rješenja smo zadržali iz prethodne godine jer smo ovogodišnjim naslovima željeli izdanja predstaviti u formi za koju se nadamo da će jednog dana biti prepoznata kao svojevrsna edicija. Za to je zaslužan prijatelj Asim Bilić, na �?emu smo također zahvalni.
Na kraju, ali sigurno najvažnije, u svoje li�?no ime, ali i u ime kolegica i kolega koji su radili na pripremi ove knjige, najiskrenije se zahvaljujemo �?lanovima naših porodica, jer su imali i još uvijek imaju razumijevanja za naš rad i naša odsustva. Li�?no, kao voditelj projekta, uz zahvalnost svim prethodno spomenutim kolegicama i kolegama, želim još jednom naglasiti podršku svoje porodice, supruge i djece, vjerujući da svi zajedno dijelimo radost još jednog uspješno realiziranog projekta.
Sarajevo, 17/11/2019. Amir Duranović
Nastavljajući uspješnu saradnju sa kolegicama i kolegama u okviru projekta „Historiografija i nacionalizam“ koji je podržala Fondacija Heinrich Bӧll – Bosna i Hercegovina, Albanija, Sjeverna Makedonija, tokom ove 2019. godine smo u Udruženju za modernu historiju (UMHIS) pripremali dvije knjige. Prva, koju upravo sada držite u rukama, fokusirana je na nacije i migracije, odnosno nudi tekstove iz savremene bosanskohercegova�?ke historiografije o temama koje autori u ovoj knjizi obrađuju u kontekstu migriranja ljudi i ideja. Smatrali smo opravdanim ponuditi historijsku perspektivu na ranija bosanskohercegova�?ka iskustva migracija cijeneći da time možemo unaprijediti kako historiografiju tako i danas aktuelne diskusije o migracijama ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u znatno širem kontekstu. Kolegice i kolege koji su svojim konkretno konceptualiziranim radovima ukazali na motive, iskustva i na�?ine migriranja prema Bosni i Hercegovini, ali i iz Bosne i Hercegovine, obradili su ona pitanja za koja je u dosadašnjoj bosanskohercegova�?koj historiografiji bilo istraživa�?kog prostora, manje ili više, a ovdje ponuđenim radovima nude mnoštvo novih saznanja, ali i novih perspektiva. Druga knjiga, Ogledi o historiografiji i nacionalizmu u jugoisto�?noj Evropi, fokusirana je na pregled stanja u historiografijama u regionu s fokusom na utjecaj nacionalizma na historiografske trendove.
Kako smo protekle 2018. godine imali veoma pozitivna iskustva u realizaciji projekta, kreiranu atmosferu i pozitivnu energiju smo željeli sa�?uvati i proširiti na još jednu godinu saradnje što smo, duboko vjerujem, i uspjeli. Podrška koju smo u Udruženju za modernu historiju (UMHIS) dobili od profesora Husnije Kamberovića bila je presudna da nastavimo sarađivati sa dragim prijateljima iz Fondacije Heinrich Bӧll na �?emu smo posebno zahvalni. Na putu od pripreme aplikacije za realizaciju projekta pa do završne faze, uz podršku kolege i prijatelja Enesa Omerovića, još jednom želim naglasiti ohrabrenje i podršku naših prijatelja iz Fondacije Heinrich Bӧll. Marion Kraske i Amela Burić Sejmenović bile su spremne saslušati naše dileme i konkretnim prijedlozima pomoći da se dileme otklone.
Posebno sam zahvalan timu saradnica i saradnika, Veri Katz, Amili Kasumović, Husniji Kamberoviću i Enesu Omeroviću jer su svojim vrijednim radom pripremili tekstove u skladu sa projektnim ciljevima i idejom koju smo željeli zajedno prezentirati. Uz autore, dakako, doprinos uobli�?avanju ovog projekta u formi knjige dali su i kolege Edin Radušić i Branimir Janković, �?ija su stru�?na �?itanja i recenzije unaprijedile ponuđene tekstove. Kolegica Mirela Omerović je, sada već poslovi�?no, lekturu obavila korektno i profesionalno, a draga prijateljica Selma �?uliman prijevode sažetaka na engleski jezik. Kolegica Minela Radušić je pratila nastajanje knjige i u�?ila o onim aspektima rada koji će joj u budućnosti biti korisni. Format knjige i dio dizajnerskih rješenja smo zadržali iz prethodne godine jer smo ovogodišnjim naslovima željeli izdanja predstaviti u formi za koju se nadamo da će jednog dana biti prepoznata kao svojevrsna edicija. Za to je zaslužan prijatelj Asim Bilić, na �?emu smo također zahvalni.
Na kraju, ali sigurno najvažnije, u svoje li�?no ime, ali i u ime kolegica i kolega koji su radili na pripremi ove knjige, najiskrenije se zahvaljujemo �?lanovima naših porodica, jer su imali i još uvijek imaju razumijevanja za naš rad i naša odsustva. Li�?no, kao voditelj projekta, uz zahvalnost svim prethodno spomenutim kolegicama i kolegama, želim još jednom naglasiti podršku svoje porodice, supruge i djece, vjerujući da svi zajedno dijelimo radost još jednog uspješno realiziranog projekta.
Sarajevo, 17/11/2019. Amir Duranović
Research Interests:
Zbornik radova Na margini povijesti rezultat je rada na projektu „Historiografija i nacionalizam: na margini povijesti“, realiziranom u programskim sadržajima Udruženja za modernu historiju (UMHIS) tokom 2018. godine, a koji je podržan od... more
Zbornik radova Na margini povijesti rezultat je rada na projektu „Historiografija i nacionalizam: na margini povijesti“, realiziranom u programskim sadržajima Udruženja za modernu historiju (UMHIS) tokom 2018. godine, a koji je podržan od Fondacije Heinrich Bӧll, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Albanija, Ured u Sarajevu. Kao ideja nastao je u intenzivnim razgovorima kolegica i kolega histori�?ara mlađe generacije, međusobno povezanih kolegijalnom saradnjom, susretljivošću i željom da postojeći programi saradnje i kontakti budu međusobno povezani novom projektnom linijom �?iji je osnovni cilj bilo regionalno umrežavanje histori�?ara i rad na istim i/ili srodnim temama. U okviru aktivnosti bh. dio tima saradnica i saradnika na projektu proveo je istraživanja u arhivima i bibliotekama u Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama, pripremio radove, a potom je, s ostatkom saradni�?kog tima, u oktobru 2018. organizirana dvodnevna radionicu pod nazivom „Na margini povijesti“ s ciljem javne prezentacije i diskusije rezultata istraživanja o historiografijama i nacionalizmima na prostoru jugoisto�?ne Evrope uz u�?ešće kolegica i kolega iz Njema�?ke, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije.
Research Interests: History, Women's Studies, South East European Studies, Balkan Studies, Historiography, and 14 moreNationalism, Bosnia, Yugoslavia, Minority Studies, Nationalism And State Building, History of Historiography, Minority Rights, Balkans, Minorities, Bosnia and Herzegovina, Bosnian History, Western Balkans, Jugoslavija, and Bosna I Hercegovina
Pitanje odnosa �?ovjeka i prirode te njihove međusobne povezanosti i uvjetovanosti staro je koliko i sam život �?ovjeka u prirodi. Čudi, zbog toga, �?injenica da se historija okoliša ima smatrati veoma mladom akademskom disciplinom, o �?emu... more
Pitanje odnosa �?ovjeka i prirode te njihove međusobne povezanosti i uvjetovanosti staro je koliko i sam život �?ovjeka u prirodi. Čudi, zbog toga, �?injenica da se historija okoliša ima smatrati veoma mladom akademskom disciplinom, o �?emu su do sada napisani brojni i veoma utemeljeni historiografski tekstovi. Još iz vremena anti�?kih pisaca, Herodota, Tukidida, Plinija Starijeg, da spomenemo samo neka imena, autori su bili zainteresirani da svojim �?itaocima ponude informacije o ljudima, ali i o prirodi. Ponekad se redoslijed mijenjao na na�?in da su u prvi plan isticani prirodni ambijent, pa potom �?ovjek, odnosno društvo.
Research Interests: History and historija BiH
Snažan eho brionski: Odjeci Brionskog plenuma u Bosni i Hercegovini 1966. godine.
Research Interests:
Booklet with Articles of our conference papers: ‚Naša Bosna‘ – ‚Be�?ka škola‘ Mjesta pamćenja, percepcije, mostovi i prelamanja u odnosu Austrije – Bosne i Hercegovine Sarajevo, April 2016 Co-Organizers Prof. Clemens Ruthner/Trinity... more
Booklet with Articles of our conference papers:
‚Naša Bosna‘ – ‚Be�?ka škola‘ Mjesta pamćenja, percepcije, mostovi i prelamanja u odnosu Austrije – Bosne i Hercegovine
Sarajevo, April 2016
Co-Organizers Prof. Clemens Ruthner/Trinity College Dublin, Prof. Vahidin Preljevic/University of Sarajevo
‚Naša Bosna‘ – ‚Be�?ka škola‘ Mjesta pamćenja, percepcije, mostovi i prelamanja u odnosu Austrije – Bosne i Hercegovine
Sarajevo, April 2016
Co-Organizers Prof. Clemens Ruthner/Trinity College Dublin, Prof. Vahidin Preljevic/University of Sarajevo
Research Interests:
Predmet analize u ovome radu su Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i socijalizam, odnosno na�?in na koji su predstavljeni u historiografiji i publicistici. Autor analizom odabranih naslova nastoji pokazati na�?ine elaboracije i... more
Predmet analize u ovome radu su Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i socijalizam, odnosno na�?in na koji su predstavljeni u historiografiji i publicistici. Autor analizom odabranih naslova nastoji pokazati na�?ine elaboracije i prezentacije jednog zna�?ajnog pitanja iz savremene historije Bosne i Hercegovine s fokusom na karakteriziranje jugoslavenske vlasti poslije Drugog svjetskog rata.